Branko Zivotin, astrolog, hiromant - Beograd

Kada je rođen Isus Krist

 

Pročitao sam o mnogim današnjim sintezama koje su pisali astrolozi i iznosili lažne podatke o rođenju našeg Spasitelja Isusa Krista. Neki astrolozi ga tretiraju da je rođen u znaku Vage, Škorpiona, Jarca, Strijelca, Ribe. Međutim, kada se uradi natalna karta na temelju tih podataka nije točna i donosi totalno pogrešne informacije, a ujedno i kada se pogleda kalendar za dotičnu godinu, veoma lako će se primijetit čitava godina je odbačena ili nedovoljno objašnjeno. Evanđelje po Mateji kazuje da je Krist rođen za vrijeme vladavine judejskog kralja Heroda Velikog.

Naime, neizvjestan je i tačan datum njegovog rođenja. Nailazi se na primjer, na podatak da je on rođen 23. listopada, 22. ožujka. 25. prosinca itd .. jedne od spomenutih godina, što je totalno "NETOČNO"!

Kako je dokumentirano zabilježeno da je kralj Herod umro 749 AUC, odnosno 4. godine prije ne, znači da je Krist iz Nazareta mogao biti rođen najkasnije te ili eventualno neke godine ranije, obzirom da se zna da je sigurno bio rođen u vrijeme njegove vladavine. Razni istraživači tog događaja navode različite godine njegovog rođenja - sve u vremenskom razdoblju između 4. i 7. godine p.n.e. Biblija je jedina pisana Knjiga koja iznosi svaku " Istinu", pa tako i "Istinu" o našem Spasitelju Isusu Kristu !.

Zašto se ne zna točan podatak Kristovog rođenja?

 

Problem je upravo oko zabune kalendara. U vrijeme Rimske imperije nije postojao numerološki broj nula niti su nulu uopće koristili u svojoj matematici. Tako su broj 10 (arapski) pisali sa X (rimski), broj 100 se pisao C, broj 500 kao D, 1000 kao M itd. Dionizije Mali označio je 248. godinu dioklecianove vladavine kao 532. godinu od rođenja Kristova, on također nije znao za nulu, pa je smislio da 1. godina n.e. počne tjedan dana (znaci 1. siječnja), nakon 25. prosinca, datuma kada je on smatrao da je Isus Nazarećanin rođen. Samo računanje godina od Kristova rođenja među kriščanima je u stvari započelo tek između VIII i X stoljeća, iako je Dionizije to predložio sredinom VI stoljeća.

Ipak, u mnogim zemljama je i pored toga nastavljeno računanje godina od biblijskog postanka svijeta ili pak nekog drugog događaja. To što u rimskim brojevima nije bilo nule, jedan je od razloga zašto imamo iza prve godine prije n.e. odmah ide prva godina n.e. To mnoge zbunjuje, jer od 5. godine p.n.e. do 5. godine n.e. nije proteklo 10 godina, već samo 9.

Prvi koji je upotrijebio nulu kao cifru bio je bagdadski matematičar i astronom Muhammad ibn Musa al-Khwaizmi (780-850). Uradio je zbirku pravila iz aritmetike, a vezano za linearne i kvadratne jednadžbe, razrađivao i probleme vezane za elementarnu geometriju. Radovi su bili bazirani na dugoj matematičkoj tradiciji starog Babilona i njeno trajanje kroz helensku, hebrejsku i hindu civilizaciju. Radio i astronomske tablice.

Zahvaljujući astronomima i njihovim "točnim" računanjem kalendara dobiva se i "TOČNO" da godine pne (kod anglosaksonaca oznaka je BCE - prije nove ere) imaju negativan (-) predznak. Da bi izbjegli prazninu izmedu 1. godine i -1. godine, tu gdje bi trebalo da bude "nulta" godina (0. godina), znanstvenici su učinili sledece:

1. n. e. = 1. godina

1. p. n. e. = 0. godina

2. p. n. e. = -1. godina itd..

Pravilo da je "nulta godina" prijestupna vrijedi i za julijanski i za gregorijanski kalendar, dok za " negativne" godine vrijede ista pravila kao i za "pozitivne". Godina 4. n.e. je prijestupna u oba kalendara, a zatim slijede godine (ako brojimo godine unatrag) 1. p.n.e., koja je u stvari 0. godina, pa 5. p.n.e koja je zapravo -4 p.n.e, pa 9. p.n.e koja je u stvari -8. p.n.e i tako dalje. Takode je i 101. p.n.e. (-100 p.n.e) prijestupna u tom unatrag produženom julijanskom kalendaru ali ne i u unatrag produženom gregorijanskom kalendaru! Ovakve tvrdnje su ipak samo akademskog karaktera, jer prije 8 n.e. prijestupne godine nisu bile korektno utvrđene u rimskom kalendaru.

Što je kralj Herod. Car August naredio židovima

 

U doba vladanja Heroda Velikog nije bilo lako provesti rimeki popis pučanstva na Herodovu području. August je znao da će se Herod kao pokorni kralj pokloniti njegovim željama, a uz to je postojala izvjesna zategnutost između Heroda i Augusta zbog toga što je Herod bez dopuštenja napao Nabatejce (9–8. god. pr. kr.).

U vrijeme kada je Isus Krist trebalo da se rodi, ispunilo se Jakovljevo proroštvo: Židovi su tada pali pod upravu Rima. U ime ondašnjeg rimskog cara Augusta u židovskoj državi je vladao tudinac kralj Herod. Car August je naredio da se u cijeloj državi izvrši popis i prebrojavanje stanovništva.

Zbog toga je svaki Židov bio dužan ići u grad iz kojeg su bili njegovi preci. Djeva Marija i starac Josif bili su iz plemena Davidova, a preci kralja Davida živjeli su u Betlehemu judejskom, tako da su ovo dvoje, radi popisa, iz Nazareta otišli u Betlehem.

Kada su stigli u Betlehem, tu je već bilo mnoštvo svijeta radi popisa, pa bijahu zauzeta sva mjesta za prenoćište. Zato oni zanoćiše u jednoj praznoj pećini u okolici Betlehema, gdje su pastiri zatvarali svoja stada. Oko ponoci, pećina se zasija izvanrednom svjetlošću, jer tada se rodi Spasitelj. Poslije anđela Kristu se pokloniše pastiri koji su u blizini napasali svoja stada. Kada se Krist rodio, u to vrijeme se na istoku pojavila velika i sjajna zvijezda.

Tri mudraca s istoka, koji su bili zvjezdari, to su primijetili a znali su i proroštva o rođenju Mesije. Rukovođeni proroštvom proroka Miheja da ce se u Betlehemu Judejskome roditi Krist, mudraci vođeni zvijezdom, došli su i poklonili se djetetu Kristu darivajući ga zlatom, tamjanom i smirnom, sve to potvrđiva i u zapisu u Bibliji.

Što piše u jeruzalemskoj Bibliji o rođenju Isusa Krista

 

”Jeruzalemska Biblija”, je vrhunsko djelo tumačenja božanske objave.

Isus Krist se rodio za vrijeme Heroda Velikog. To svjedoče Mt 2,1 i Lk 1,5. Stoga se morao roditi najkasnije 4. godine pr. Kr. jer je te godine umro Herod.

1.A kad se rodi Isus u Betlehemu judejskom, za vremena cara Iroda, a to dođu mudraci s istoka u Jeruzalem, i kažu:

2. Gdje je kralj židovski što se rodio? Jer smo vidjeli Njegovu zvijezdu na istoku i došli smo da Mu se poklonimo.

3. Kad to čuje car Irod, uplaši se, i sav Jeruzalem s njim.

4.I sabravši sve glavare svešteničke i književnike narodne, pitaše ih: Gdje će se roditi Krist?

5.A oni mu rekoše: U Betlehemu judejskom; jer je tako prorok napisao:

6. I ti Betleheme, zemljo Judina! Ni po čem nisi najmanji u državi Judinoj; jer će iz tebe izići celovoda koji će pasti narod moj Izraela.

7. Onda Herod tajno dozva mudrace, i ispitivaše ih kad se pojavila zvijezda.

8.I poslavši ih u Betlehem, reče: Idite i raspitajte dobro za dijete, pa kad ga nađete, javite mi, da i ja idem da mu se poklonim. 

9.I oni saslušavši kralja, pođoše: a to i zvijezda koju su vidjeli na istoku, idaše pred njima dok ne dođe i stade odozgo gdje bijaše dijete.

10. A kad vidješe zvijezdu gde je stala, obradovaše se veoma velikom radosti.

11. Ušavši u kuću, vidješe dijete s Marijom, majkom njegovom, i padoše i pokloniše mu se; pa otvoriše dare svoje i darivaše Ga: zlatom, i tamjanom, i smirnom. (Matej 2, -1-11)

Wilfrid John Harrington, iznosi samo činjenice i pravu istinu o Isusu Kristu

 

Wilfrid John Harrington je irski Dominikanski svećenik, prikazao je Isusov život i smrt. Opisuje ga kao jedan od najvećih stručnjaka suvremene biblijske znanosti, Wilfrid J. Harrington u svojoj knjizi ”Uvod u novi zavjet”. (Ovakav način prikazivanja se zove kronologija, a donosi samo one događaje koji su povijesno potvrđeni.)

Preko oca Harrington-a jasno saznajemo o izazovima Ivana, proroka, prema crkvama u njegovo vrijeme, kao i za naše vrijeme - ne kompromitirati evanđeosku poruku.

Iz svih njegovih knjiga otac Wilfrid John Harrington, iznosi samo činjenice i pravu istinu o Isusu Kristu.